Privreda

Analiza strukture ekonomije Općine Jablanica

 Koncentracija zaposlenosti po SKD na pordučju općine Jablanica u 2011

Djelatnosti javne uprave, obrazovanja, zdravstva i socijalnog rada čine 40% ukupnog registrovanog zapošljavanja na području Općine Jablanica.  U djelatnosti prerađivačke industrije zaposleno je 17% od ukupnog broja registrovanih zaposlenih.

Analiza strukture ekonomije korištenjem lokacijskog kvocijentaje utvrđena poređenjem koncentracije zaposlenosti u pojedinim djelatnostima na području Općine Jablanica sa koncentracijom zaposlenosti u tim djelatnostima na području FBiH. Lokacijski kvocjent koristimo za identificiranje djelatnosti koje bi mogle biti nosioci razvoja Općine Jablanica. Vrijednost lokacijskog kvocijenta iznad 1,2 je indicija da je određena djelatnost “izvozna” djelatnost koja ima multiplikativni efekt na ekonomiju lokalne zajednice.
Vrijednost lokacijskog kvocijenta manja od 1 upućuje na nerazvijenu djelatnost koja u slučajevima kada je lokacijski kvocijent ispod vrijednosti od 0,8 se može smatrati nedovoljno razvijenom.


 Lokacijski kvocijent za djelatnosti na području Općine Jablanica (2011)

Analiza lokacijskog kvocijenta za djelatnosti na području Općine Jablanica ukazuje na visoku koncentraciju zaposlenosti u djelatnosti proizvodnje i opskrbe električnom energijom, plinom i vodom, građevinarstva, obrazovanja, zdravstvo i socijalni rad i ugostiteljstva. Procjena je da će se u djelatnostima vezanim za električnu energiju zadržati stagnacija zaposlenih, eventualno, da će biti ostvaren blagi rast u slučaju realizacije projekta mini hidroelektrana na rijeci Doljanci. Visok koeficijent u djelatnostima obrazovanja i zdravstvene i socijalne zaštite govori da u ovim djelatnostima ima višak zaposlenih.

Lokacijski kvocjent od 0.636 u djelatnosti poljoprivrede lova i šumarstva ukazuje na to da je ova djelatnost nerazvijena u odnosu na prosjek u FBiH.
Koncentracija zaposlenosti u djelatnosti prerađivačke industrije iznosi 0.824 i ona graniči sa vrijednosti koja bi ovu djelatnost na području Općine Jablanica, u poređenju sa koncentracijom zaposlenosti u toj djelatnosti na području FBiH, svrstalo u nerazvijene djelatnosti.
Sve ostale djelatnosti izuzev poljoprivreda, lov i šumarstvo, trgovina na veliko i malo i održavanje, javna uprava i odbrana imaju koncentraciju zaposlenosti koja je ispod prosječne koncentracije zaposlenosti u tim djelatnostima u FBiH.

Jablanička ekonomija ima priliku i šansu u djelatnostima kao što je prerađivačka industrija, naročito u djelatnostima prerade i obrade kamena. Također smo vidjeli da su djelatnosti građevinarstva i hotelijerstva i ugostiteljstva razvijenije od prosjeka FBiH. Postoji prostor za razvoj poljoprivredne proizvodnje zato što u Jablanici postoji tradicija konzumiranja janjetine sa ražnja koja se sprema u nekoliko restorana, a koji su veliki potrošaći kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda koje nude svojim gostima. Prerađivačka industrija i poljoprivreda mogu ubrzati razvoja ostalih usluga prvenstveno ugostiteljstva transporta, djelimično i trgovine.

Spoljnotrgovinska razmjena

Poređenje uvoza/izvoza po glavi stanovnika u 2012. godini

Poređenjem uvoza i izvoza po glavi stanovnika, vidimo da općina Jablanica u svim godinama osim u 2011. ima manji uvoz od izvoza po glavi stanovnika. Uvoz po glavi stanovnika na području općine Jablanica je za više od deset puta manji od prosječnog uvoza po glavi stanovnika u FBiH. Izvoz po glavi stanovnika je također među najnižima u poređenju sa drugim općinama i za više od dva puta niži od prosječnog izvoza po glavi stanovnika u FBiH.

 Uvoz/izvoz sa područja općine Jablanica  (KM)

Uzrok pada izvoza po glavi stanovnika je činjenica da je ekonomska kriza zahvatila područje općine Jablanica, odnosno prerađivačka industrija granita je zapala u krizu i probleme koji su rezultirali uvođenjem stečaja, u do tada dobrim dijelom izvozno orjentisano preduzeće. Ukoliko ekonomska kriza potraje još jedan period moglo bi doći do daljnjeg pada izvoza jablaničkog kamena gabra, a samim tim i do smanjanje ekonomske razmjene i dalje stagnacije privrednog rasta.

Investicije u privredi

HE na Neretvni su imale sljedeće investicije u privredi u period od 2005.- 2011. godina


Investicije u privredi

Naprijed navedene investicije su bile u vezane za remontovanje postojećih mašina i produženja radnog vijeka mašina u hidroelektranama Jablanica, Grabovica i Salakovac.

U industrijsku zonu “Šljunkara” izvršena su slijedeća ulaganja:


Ulaganja u industrijsku zonu Šljunkara

Ukupan iznos ulaganja u industrijsku zonu “Šljunkara” iznosi 1.155.329,82 KM.
Iznos od 768.126,17 KM (iz gornje tabele) su finansirali Federalno ministarstvo poduzetništva, razvoja i obrta finansiralo projekte u iznosu 195.000,00 KM, a JP Elektroprivreda BiH d.d. finansirala trafo-stanicu u iznosu od 74.000,00 KM i Općina Jablanica u iznosu od 407.272,45 KM.

Ostatak ulaganja u industrijsku zonu “Šljunkara” u iznosu od 387.203,65 KM, a koji nije prikazan u gore navedenoj tabeli, odnosi se na ulaganja u kanalizaciju i finansiran je od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK-a u iznosu od 370.678,30 KM i Općine Jablanica u iznosu od 16.525,35 KM.

Obaveze  HE Grabovica prema Općini Jablanica su se realizovale u slijedećim iznosima:

Obaveze HE Grabovica 2004-2011.godine

Projekat Gravitacioni Vodovod “Šanica” je počeo sa realizacijom krajem 2005.godine, a realizovan je sredinom 2012. godine i odvijao se u fazama i ukupna vrijednost investicije je 2.569.196,22 KM.